Europska prijestolnica kulture 2018-11-07T12:01:54+00:00

Europska prijestolnica kulture

Program Europska prijestolnica kulture utemeljen je 13. lipnja 1985. na prijedlog grčke ministrice kulture Meline Mercouri i od tada je imenovano više od 40 gradova. U početku se zvao Europski grad kulture. Titulu Europske prijestolnice kulture grad nosi jednu kalendarsku godinu za vrijeme kojeg se održavaju različite kulturne manifestacije i umjetničke priredbe.

Svrha ovog programa je promicati bolje međusobno razumijevanje među europskim gradovima i jačati osjećaj europske pripadnosti, istodobno ističući bogatstvo europskih kultura te njihovu različitost, ali i zajedničke osobine. Bit europske prijestolnice kulture je u tome da grad pomoću kulture uspije pokrenuti svoje druge resurse i razviti strategiju kojom će ići naprijed. Dobar primjer kako od ovog programa možemo imati dugoročne benefite je Grad Lille, koji je bio europski grad kulture 2003. godine, a još danas ubire plodove toga statusa.

Države koje nisu članice Europske unije svake tri godine imaju mogućnost da njihovi gradovi apliciraju i budu izabrani za nositelje ove prestižne titule. Tako će na primjer Novi Sad postati Europska prijestolnica kulture 2021. godine.

EPK je snažan alat koji omogućava sveobuhvatnu promjenu identiteta i imidža gradova, jačanje međusektorske i međunarodne suradnje, porast životnog standarda i profesionalizaciju kulturnog sektora. Uključuje lokalno stanovništvo i civilna društva koja se bave mladima, marginaliziranim skupina te osobama nepovoljnijeg položaja kao i manjinama. Naročita se pozornost pridaje pristupačnosti svih aktivnosti osobama s poteškoćama i starijim osobama.

PREUZMI

Želiš više informacija?

Preuzmi informativnu knjižicu "EVROPSKA PRIJESTONICA KULTURE - ŠANSA ZA STRATEŠKI RAZVOJ KULTURE U BIH"
PREUZMI

Europski (glavni) gradovi kulture:

  • 1985.: Atena (Grčka)
  • 1986.: Firenca (Italija)
  • 1987.: Amsterdam (Nizozemska)
  • 1988.: Zapadni Berlin (Zapadna Njemačka)
  • 1989.: Pariz (Francuska)
  • 1990.: Glasgow (Ujedinjeno Kraljevstvo)
  • 1991.: Dublin (Irska)
  • 1992.: Madrid (Španjolska)
  • 1993.: Antwerpen (Belgija)
  • 1994.: Lisabon (Portugal)
  • 1995.: Luxembourg (Luksemburg)
  • 1996.: Kopenhagen (Danska)
  • 1997.: Solun (Grčka)
  • 1998.: Stockholm (Švedska)
  • 1999.: Weimar (Njemačka)

 Europske prijestolnice kulture:

  • 2000.: Avignon (Francuska) – Bergen (Norveška) – Bologna (Italija) – Bruxelles (Belgija) – Helsinki (Finska) – Krakow (Poljska) – Prag (Češka) – Reykjavik (Island) – Santiago de Compostela (Španjolska)
  • 2001.: Porto (Portugal) – Rotterdam (Nizozemska)
  • 2002.: Bruges (Belgija) – Salamanca (Španjolska)
  • 2003.: Graz (Austrija)
  • 2004.: Genova (Italija) – Lille (Francuska)
  • 2005.: Cork (Irska)
  • 2006.: Patras (Grčka)
  • 2007.: Luxembourg (Luksemburg) i Grande Région – Sibiu (Rumunjska)
  • 2008.: Liverpool (Ujedinjeno Kraljevstvo) – Stavanger (Norveška)
  • 2009.: Linz (Austrija) – Vilnius (Litva)
  • 2010.: Essen (Njemačka) – Pečuh (Mađarska) – Istanbul (Turska) (kao predstavnik države izvan EU-a)
  • 2011.: Tallinn (Estonija) – Turku (Finska)
  • 2012.: Guimarães (Portugal) – Maribor (Slovenija)
  • 2013.: Marseille (Francuska) – Košice (Slovačka)
  • 2014.: Umeå (Švedska) – Riga (Latvija)
  • 2015.: Mons (Belgija) – Plzen (Češka)
  • 2016.: San Sebastián (Španjolska) – Wroclaw (Poljska)
  • 2017.: Aarhus (Danska) – Paphos (Cipar)
  • 2018.: Leeuwarden (Nizozemska) – Valletta (Malta)
  • 2019.: Matera (Italija) – Plovdiv (Bugarska)
  • 2020.: Rijeka (Hrvatska) – Galway (Irska) 
  • 2021.: Temišvar (Rumunjska) – Eleusina (Grčka) – Novi Sad (Srbija)